Sretan Božić, sretni blagdani ili sretno ono? #keepChristinChristmas

Objavljeno: 26. prosinca 2014.

Nadam se kako Božić provodite u krugu svojih najmilijih uz lijepo i radosno druženje grijano našom kršćanskom nadom i rođenjem Boga.

Nadam se kako ste imali vremena i uključili se u neki humanitarni projekt namijenjen potrebnima. Ako niste, još stignete. Svaki dan je pred nama jer su “humanitarni projekti” u vlastitim obiteljima i u vlastitom životu itekako potcijenjeni i nepopularni. Lakše se uključiti u neki humanitarni projekt nekoliko puta godišnje, nego katolički živjeti svaki dan.

Nekoliko dana prije Božića, povela se rasprava oko načina Njegovog čestitanja.

Povod za raspravu bio je natpis “Merry Xmas” u sklopu adventskog programa u Zagrebu. Organizator je u svojem priopćenju naveo: “misao vodilja pri planiranju i realizaciji projekta bila je ponuditi jedinstveno, multikulturalno događanje koje nikoga ne vrijeđa, već dapače, aktivno sudjeluje u multikulturalnom i liberalnom dijalogu s ciljem promocije hrvatske i europske kulture.” (???)

Kao prvo, hrvatska i europska kultura  izgrađena je na Božiću. Nitko ne može bolje promovirati ili nitko nije pozvaniji promovirati ono što Božić jest od nas. Nažalost, stvari pođu po zlu jer mi, pozvani, ne promoviramo istinu o Božiću, nego laž. Ta ista Europa sada je izbacila Božić, a okrenula se prema ‘Sve rastočeno Xmas-u’ i promoviranju drugih religija.

Kao drugo, Božić je odraz kršćanske kulture. Možemo ga spominjati pripadnicima islamske, židovske, hinduističke, budističke, taoističke i neke druge kulture, ali oni ga nikada neće razumjeti u cijelosti, osim ako se ne obrate pa ne postanu dio te kršćanske kulture. Kao takvo, multikulturalno slavljenje Božića nemoguća je glupost, odnosno oksimoron – spajanje dvaju suprotnih pojmova u jedan izraz. Ili slaviš Božić ili slaviš izmišljeni blagdan ‘Sve rastočeno Xmas’ koji kršćanina vrijeđa i koji ne može imati nikakve veze s Božićem.

Prema tome, znači li to kako su organizatori htjeli iskoristiti vremensku podudarnost s Božićem pa su napravili neki blagdan rastočene i sive radosti pod nazivom Xmas čije su karakteristike druženje, kupovanje, opijanje i prejedanje ($$$) kako bi, u tom rastočenom obliku, bio prihvatljiv svima jer je, u pravom, istinskom obliku za neke ljude prejak, odnosno u pravom ga obliku neki ljudi ne slave?

Meni se čini da se i u ovom slučaju i u slučaju Europe računa da se kršćane može obezvrjeđivati i prisiliti ih da slave “krivotvoreni” Božić, odnosno nešto što nije Božić.

Ne vidim drugo objašnjenje.

To je ista situacija kao i s nasilnom i pogrešnom ravnopravnošću i feminizmom – da bi žene bile lažno jednake muškarcima, brišu se granice između muškog i ženskog spola pa se dobije neko sivo i rastočeno biće u kojem nema što biti ravnopravno s nečim jer ne postoje ni što ni nešto (ni muški ni ženski spol), nego umjetna, bezlična masa. Apsolutno je jasno kako muškarci i žene imaju jednaku vrijednost i dostojanstvo, a razlikuju se po svojim ulogama kako bi se nadopunjavali. Očito je nekima to problem pa je potrebno uništiti i jednu i drugu stranu.

U sveopćoj komercijalizaciji blagdana, sekularizaciji društva diktaturom relativizma te izbacivanjem vjerskih simbola iz javnog prostora, “merry xmas” i “sretni blagdani” počeli su se obilato koristiti. Ako znamo koliki utjecaj imaju marketing i promidžba na ljudsku percepciju zbivanja, a crveni, bradati djedica stvara sliku blagdana vozeći crvene kamione pune bezalkoholnog napitka, onda ovo i nije tako bezazleno.

Zapravo, već je počelo biti pomalo stresno jer te stavlja u situaciju odupiranja “sretnim blagdanima” kad ti netko čestita i moraš se potruditi reći “sretan Božić” dajući do znanja kako si svjestan da je danas rođendan malog Boga (umanjenica: Božić), Isusa koji se rodio u štalici kao beba prije 2000 godina. On je, sa svojim darovima mira, radosti i blagoslova, u centru pozornosti, a ne šoping izlog ili neki općeniti osjećaj druženja i radosti. Proslava Božića bez Božića nije Božić, nego proslava blagdana ‘Sve rastočeno Xmas’ da se pripadnici drugih religija ili ateisti ne bi uvrijedili. Sasvim sigurno nije katolikov problem što se itko uvrijedio na blagdan. Ja kao katolkinja, a sigurna sam i vi, nikoga ne želim vrijeđati, ali ne dopuštam ni da mene netko vrijeđa niti prihvaćam mogućnost da nekoga vrijeđa kršćanski blagdan.

Kako je Europa, ali i veliki dio svijeta izgrađen na kršćanskim temeljima, slavljenje Božića ukorijenjeno je u društvo. Točno je kako i ljudi koji se deklariraju kao ateisti/agnostici ili su možda pripadnici nekih drugih religija, na neki način, slave ovo razdoblje u godini te žele mir i radost. To je lijepo i pozitivno, međutim to ne mijenja činjenicu što je Božić.

Ovo razdoblje nije neka umjetna, neopipljiva radost, nego je to Božji rođendan. To je ono što mora biti prezentirano ateistima, agnosticima; pripadnicima kršćanstva umornima od vjere i njezina neprakticiranja; pripadnicima drugih religija i svima ostalima koji dolaze na advent. Zašto? Jer se Božić rodio i zbog njih, a kako će oni to spoznati i dobiti informaciju o tome ako im mi ne kažemo istinu?

Božić je tek drugotno obiteljski blagdan i nije mu značaj u tome. On je u prvom redu blagdan utjelovljene Božje riječi s izravnom usmjerenošću na Veliki petak i Uskrs (Isus je patnik već u jaslicama), odnosno oltar. Zato je jednako vrijedan i za one koji imaju obitelj i za one koji nemaju obitelj i za samce i za osobe u braku i za usamljene i za neusamljene i za više grešne i za manje grešne…

Pozitivna diskriminacija nije nikakvo rješenje – ni u broju zastupnica u saboru ni u zapošljavanju nacionalnih manjina ni u broju predsjednica uprava i nadzornih odbora ni u pravima manjina, pa tako nije rješenje ni u načinu čestitanja Božića. Jedino istina oslobađa. Stvari mogu funkcionirati ispravno jedino ako se ona kaže. Opasno je i smiješno stvarati nepotrebnu toleranciju oko čestitanja Božića kako se neka osoba ne bi uvrijedila.

Mene uopće ne zanima približavanje Božića muslimanu, Židovu, hinduistu ili budistu ako ću mu taj Božić približavati snižavanjem onoga što Božić jest, odnosno prezentirajući mu ono što Božić nije. Zašto? Jer se Božić rodio i zbog njih, a kako će oni to spoznati i dobiti informaciju o tome ako im mi ne kažemo istinu?

Načelno, uopće me ne zanima je li Božić nekome prihvatljiv ili nije.

Zašto?

Zato što se Božić može ispravno slaviti samo ako ga čovjek prihvati kao svog Boga čije se utjelovljenje slavi 25.12.

Zašto mi odustajemo od proslave onoga što Božić jest? Zašto bismo morali skrivati što je Božić kako se budist ne bi uvrijedio? Ja ne želim slaviti kupovinu samo kako bi Židovu i ateistu Božić bio prihvatljiv pa ostavio koju kunu.

Ako osoba ne slavi Božić, ne slavi ga i sasvim sigurno nema pravo mijenjati njegov pravi značaj, niti bi toj osobi trebalo smetati što i kako drugi slave. Poštujem druge religije. Mislim da njih boli briga što ja kao katolkinja mislim o njihovim blagdanima (tako i treba biti) pa bi i mene trebalo biti briga što oni misle o mojim blagdanima.

Zašto muslimani, Židovi i pripadnici ostalih religija ne daju na svoje, nego mi, kršćani koji smo Božjim principima ostavljenim na svijetu pomogli u izgradnji tog svijeta, stalno uvažavamo sveprisutne ljude koji tupe i tupe o diskriminaciji, mržnji i netoleanciji? (Znamo zašto – jer je napadana Istina, a ona je jedna). Neću ni spominjati militantne, aktivističke skupine kojima je jedini cilj destrukcija svih temelja društva.

Kako mi, kao katolici koji slave nešto, tim istim slavljem pokazujemo mržnju prema ljudima koji to isto ne slave pa, kako ne bismo pokazivali tu mržnju, njih trebamo uključiti NA NJIMA PRIHVATLJIV način slavljenja onoga što mi slavimo, a oni ne slave i tako zapravo obezvrijediti ono i Onog što slavimo. Tko je tu lud (jer netko jest)?

Nisam čula da se Hanuka zove H-uka ili Panuka, kao ni za to da se Bajram zove B-man ili B-am ili nešto slično. Znate li što bi vam pripadnici tih religija napravili kad biste njihove blagdane tako preimenovali? Za početak, prekinuli bi s vama svaki kontakt, prijateljstvo i odnos (što je u redu). Dalje, neki bi vam postavili bombu ili metu na vašu glavu ili biste postali neprijatelj države (što nije u redu).

Zato smo mi, kršćani, pozvani biti uvijek primjer drugima, a to se može jedino istinom.

Ako se mogu ispravno, a i trebaju ispravno, čestitati svi ovi blagdani, onda se itekako mora ispravno čestitati Božić jer se Božić rodio i za muslimane i Židove i ateiste i agnostike i bolesne i zdrave i osobe sa ovim i osobe s onim sklonostima… jer bez Božića, bez obzira na sustav vjerovanja kojem čovjek pripada, nema spasenja – odlazimo u vječnu tamu i pakao.

To je činjenica, ali mi se onda moramo držati činjenica i Istine, a ne lažirati blagdan pokušavajući nekoga pridobiti.

Ja prva ne bih vjerovala osobi/narodu koji je tako jeftino spreman prodati svoj identitet kako bi mene uvjerio u taj identitet. Što onda ostane od tog identiteta kad je lažiran?

Možda je u tome trik: ljudi su danas ionako dosta lažni pa je logično kako slave i blagdan na lažan način samo radi prodaje. Sve je na prodaju, zar ne? Možda zato prolazi i taj rastočeni ‘Sve rastočeno Xmas’.

Rezultati nacionalnog istraživanja koje je provela agencija Hendal 22.12.2014. na uzorku od 1000 ljudi, pokazuje kako 91% ispitanika smatra da čestitka “Sretan Božić” ne može nikoga uvrijediti pri čemu značajno veći broj ispitanika iz Zagreba, u odnosu na ispitanike iz Dalmacije, misli da ta čestitka ne može nikoga uvrijediti.

Najveći dio ispitanika želi čestitku “Sretan Božić” (57%), 27% ispitanika je odgovorilo da su im podjednako dragi i “Sretan Božić” i “Sretni blagdani”, dok bi 15% ispitanika htjelo čuti čestitku “Sretni blagdani”. “Sretni blagdani” bi dominantno htjeli čuti ispitanici iz Dalmacije, Istre, Hrvatskog primorja i Gorskog kotara. Da ima razlike između ova dva načina čestitanja, dominantno misle mlađi ispitanici (15-34 godine) u odnosu na najstarije (65+).

I za kraj, ne, lampice nisu same po sebi zle, nego je bitno ne dati se zavesti blještavilom i euforijom jer nas oni ostavljaju praznima. Lažni su. Prvo nas kratkotrajno podignu, a kad dopamin i ostali hormoni prestanu djelovati, spuste nas tako da smo sniženi dulje vrijeme. Zašto? Zato što blještavilo nema nikakvu smislenu vrijednost koja će čovjeku dati smisao i biti ono za što će se uhvatiti. Lampice će biti samo jedan kratkotrajni bljesak koji će čovjek pohraniti u mozak, a za kojeg se poslije neće moći uhvatiti.

Ako vas uhvati napast, morate sami sebi reći da slavite Isusov rođendan u skromnoj štalici, a On donosi mir, blagoslov i nadu. Ne donosi nikakvu euforiju i radost istovjetnu radosti proizvedenoj opijatima jer je to lažna radost. Nada nije bučna i lažna jer je temeljena na Božjem obećanju pa nema nikakve veze s lažnim pozitivnim mislima i praznim osmijehom na sve strane.

#keepChristinChristmas

Sretan Božić!

Ate&sekular&modern&relativ-izam

Odlični sažeci nadbiskupa Fultona J. Sheena.

“Jer novi ateizam nije poput starog, teorijskog ateizma koji se ponosio što je intelektualno sastavljen od malo znanosti, antropologije i komparativne religije. Novi ateizam nije ateizam intelekta, nego ateizam volje; to je čin slobodnog i željnog odbacivanja moralnosti i njezinih zahtjeva. On započinje samoostvarenjem (afirmacijom samog sebe – moja napomena) i nijekanjem moralnog zakona.”

“Barbarizam novog doba neće biti poput onog starih Huna; on će biti tehnološki, znanstveni, sekularistički i propagandni. Neće doći izvana, nego iznutra jer barbarizam nije izvan nas; on je unutar nas. Stare civilizacije su bile uništene uvezenim barbarizmom; moderne civilizacije odgajaju svoj.”

Sluga Božji Fulton J. Sheen

“Karakteristika svake propadajuće civilizacije je kako velike skupine ljudi nisu svjesne tragedije. Čovječanstvo u krizi je općenito neosjetljivo na težinu vremena u kojima živi. Ljudi ne žele vjerovati da su njihova vremena zla, dijelom i zato što nemaju standarda izvan sebe po kojem bi procijenili svoje vrijeme. Ako ne postoji fiksni koncept pravde, kako će čovjek znati da je ona prekršena? Samo oni koji žive u vjeri stvarno znaju što se događa u svijetu; velike mase bez vjere su nesvjesne destruktivnih tijekova koji nastaju zato što su izgubili viziju visine s koje su pali.”

Sluga Božji Fulton J. Sheen