“50 nijansi sive”?

Objavljeno: 30. ruj 2015.

Zašto je velik broj žena kupio/pročitao knjigu? Zato što su, danas, u opasnosti i muževnost i ženstvenost i jako je upitan odgoj. Kako se to očituje?

Christian Grey  ima autoritet, ima snagu, fokusiran je, uspješan, ali su sve te karakteristike izopačene, izokrenute i nisu u funkciji zaštite žene, nisu u funkciji toga da se žena osjeća posebno uz samouvjerenog i sigurnog muškarca, nego upravo suprotno – živi s grabežljivcem. S obzirom da (možda) takvog pravog muškarca žene nemaju u svojoj stvarnosti, onda je poželjan i C. Grey kao grabežljivac u mašti pa čitanje takve literature cvjeta jer je u tom svijetu mašte moguće stvoriti ljubavnu priču prema vlastitim idejama i željama.

Ovaj sam tekst započinjala već puno puta.

Na kraju sam ipak odlučila napisati osvrt upravo zato što je

50 nijansi - x
Flicr.com

problematika previše ozbiljna da bih je ignorirala, a oduševljenost i citati ženske populacije poput ovog desno na slici su zvono za uzbunu. Na svijetu postoji velik broj  Christiana Greya, samo što nisu svi uspješni, bogati, šarmantni, zgodni, ali jednako imaju nesređene obiteljske odnose iz kojih nikada nisu osjetili ljubav i radi kojih vuku traume koje je potrebno rješavati psihoterapijom i smislom prije nego završe nečijom smrću ili srede i vas svojim manipulacijama po “zakonu privlačnosti ranjene zvijeri”.

Glavni glumac, Jamie Dornan je rekao: “Ni u najluđim snovima nisam zamišljao da ću te stvari morati raditi pred kamerama. Prije povratka kući, ženi i djetetu, dugo sam se tuširao da bih isprao sa sebe taj lik.”

Glavna glumica je zabranila svojim roditeljima i obitelji gledanje filma.

Mnogi psihijatri su se obratili javnosti, a pogotovo mladima, i upozoravali na toksične posljedice “50 nijansi sive”, dok je s duhovno-vjerske strane oduvijek poznato kako je taj film štetan jer promovira perverziju.

Problem je u tome što se (mladim) ljudima šalje bolesna poruka – agresija, nasilje, posesivnost, ucjena, kontrola vremena, osobe i slobode u vezi/braku se prikazuju kao nešto normalno, poželjno, šarmantno, romantično, izazovno, posebno, seksi, napeto, uzbudljivo.

Možemo se praviti glupima odbijajući odgovornost te reći kako ovakve knjige, pozitivna atmosfera oko filma/knjige i pozitivna naklonost medija, ne utječu na pojedinca (pogotovo pojedinca u formativnim godinama) u mjeri koja bi mogla zabrinjavati, ali onda se ne bi bilježio porast maloljetničkog, obiteljskog i drugog nasilja, razvoda, posesivnih ovisničkih veza, porastu narcisoidnih paranoika, ovisnika o pornografiji koja uništava brak, manipulatorima/cama, padu nataliteta i sl.

I ptice na grani znaju da pornografija vrlo jednostavno i vrlo brzo stvara ovisnost s obzirom da stvara podražaje, a kada čovjek pregazi granicu, potrebni su mu sve bolesniji i agresivniji sadržaji jer ovisnik otupi na normalnu razinu podražaja pa mu treba nešto jače. Koliko se lako nakačiti na takav sadržaj i koliko je zagadio populaciju pokazuje presjek novoobjavljenih knjiga pa u knjižari ili knjižnici više ne možete pronaći normalnu knjigu. Dominiraju psihološki trileri, new age knjižice i dominantno erotski (pornografski) trileri i pričice. Jako velik udio imaju knjige slične “50 nijansi sive” koje su preslika nečijih mračnih misli i potreba, a koje onda, puštene u javnost, zagađuju cijelo društvo – od jedanaestogodišnjaka do gospođa u mirovini.

Sigurna sam da ste, kao i ja, primijetili bar jedan par u tramvaju, parku ili gradu u kojem su ili cura ili dečko bili posesivno-manipulativno nastrojeni, a to se odmah primijeti po riječima i njihovom ponašanju. Još je gore kada vidite da se radi o teen populaciji, iako takve veze, na neki način, mogu biti karakteristične za to razdoblje pri čemu druga strana samo stoji i sluša jer to smatra normalnim dijelom veze. Za takvo shvaćanje ljubavi krivi su, između ostalih, i knjige i filmovi poput “50 nijansi sive”.

Ono što bih istaknula je i to da priča duguje uspjeh jedino činjenici što se radi o iskusnom muškarcu i neiskusnoj curi jer da je i ona iskusna, izgubio bi se fantazijski element na koji se i zakače takvi narcisoidno-manipulativni tipovi te element iščekivanja. Oni ne cijene to neiskustvo kao vrlinu i dar kojeg trebaju cijeniti jer to jest vrlina, nego isključivo kao element koji im je zanimljiv pa ga moraju ugrabiti sebi jer, s obzirom da su narcisi i manipulatori, moraju imati sve najbolje, sve što žele, mora biti po njihovom i svejedno im je što će uništiti ili slomiti pri tome.

Christian manipulira Anom pomoću alkohola, seksa i ugovora i time se nijedna njezina odluka ne može smatrati zrelom i slobodnom, iako ni ona nije malo dijete. Ona počinje osjećati prisnost s njim, iako nije dobar za nju te se nalazi u neuroznim stanjima radi tog raskoraka. Emocionalno se navezala na njega, iako nije dobar za nju. Ljubav je odgovornost za drugu osobu, povjerenje i sloboda. Nema mjesta kontroli, manipulaciji i bolesnoj posesivnosti.

To nije ljubav, to je izopačena “ljubav” – neljubav, to nije Božji plan, ali mediji i društvo govore da je to poželjno. Mediji možda i priznaju da je veza Christiana i Ane drugačija, ali je žele učiniti prihvatljivom. Isto to društvo i mediji  koji kasnije peru ruke od njihove neželjene djece, premlaćenosti, razočarane i utučene djece, okreće glavu od njihovih problema po principu ‘kako si si dozvolio postati ovisan? Ja sam te samo upoznao s drogom, nudio ti je i uputio te u pakao.’

Nikako se ne mogu složiti da je ponašanje opisano u knjizi poželjno i normalno jer predstavlja izopačenu gadost koja vrijeđa Boga i ljudsku vrijednost, ali se mogu složiti kako svatko odgovara za svoje postupke i ima slobodu ponašati se kako želi u svojoj kući. Jednako tako mogu prihvatiti činjenicu da, radi nereda na psihološkoj i duhovnoj dimenziji, osoba može imati nastrana nagnuća poput ovog koja ga uzbuđuju i seksualno pale ili poremećaje na drugim područjima, ali autodestruktivne i destruktivne odluke i dalje ostaju autodestruktivne, destruktivne i grešne, iako ih je pojedinac (slobodno) donio. Problem je što ljudi često donose odluke potpaljene pretrpljenim ranama koje se nisu liječile smislom i nisu zacijelile, nego se to pretvorilo u karakter osobe, a to onda ne završi dobro.

Opasno je kad se to nenormalno ponašanje predstavlja kao normalno izvan kuće, kao nešto zanimljivo i svojstveno svim ljudima jer taj problem iz osobnog prerasta u društveni, iako nije normalno i svojstveno većini ljudi imanje takvih nagnuća jer nismo takvi stvoreni, nego se čovjek dovede u takvu situaciju, postane takav čovjek.

Uz poruku da je nasilje dio ljubavi, knjige promiču još nekoliko opasnih poruka. Jedna od njih je da žene vole muškarce koji im naređuju i s njima postupaju grubo, a što nije točno jer psihički zdrava žena želi sigurnost i pažnju. Duševno i emotivno nesređena žena može htjeti nekoga poput C. Greya jer se na tom području nešto krivo posložilo pa stoga i takve igrice mogu izgledati zanimljivo i uzbudljivo.

Druga laž koju knjiga promovira je da muškarci žele nesigurne i ponizne žene poput Ane, a točno je da muškarci žele sigurne žene jer je prirodno da žena pomaže muškaracu u samokontroli, ispravljanju kad pretjera i zato što jedino snažna žena može poštovati muškarca, dok on njoj može dati ljubav. Pod pojmom snažna žena ne mislim na ženu koja se ponaša po principima muškarca. Snažna žena je, zapravo, nježna žena s jakim ispravnim principima i karakterom što je čini poželjnom muškarcu.

Zašto je velik broj žena kupio/pročitao knjigu?

Zato što su, danas, u opasnosti i muževnost i ženstvenost i jako je upitan odgoj. Kako se to očituje?

Tako što je sve manji broj pravih muškaraca koji trebaju biti zaštitinici žene i obitelji – imati ispravan gard, snagu, hrabrost, odlučnost (usp. teologija tijela i teologija tijela), a to žene vole jer po prirodi teže sigurnosti, zaštiti, snažnim muškarcima koje mogu poštovati.

Christian Grey  ima autoritet, ima snagu, fokusiran je, uspješan, ali su sve te karakteristike izopačene, izokrenute i nisu u funkciji zaštite žene, nisu u funkciji toga da se žena osjeća posebno uz samouvjerenog i sigurnog muškarca, nego upravo suprotno – živi s grabežljivcem. S obzirom da (možda) takvog pravog muškarca žene nemaju u svojoj stvarnosti, onda je poželjan i C. Grey kao grabežljivac u mašti pa čitanje takve literature cvjeta jer je u tom svijetu mašte moguće stvoriti ljubavnu priču prema vlastitim idejama i željama.

Veliki utjecaj ima i dominantna romantična ideja ‘on će se promijeniti radi mene.’ To je trik i ideja na koju žene lako padnu, a koji u stvarnosti baš i ne funkcionira. Osoba mora OBAVEZNO konsolidirati dušu, razum i emocije, a to je moguće jedino odmicanjem od takvih toksičnih sadržaja, duhovnom nadgradnjom i ispovijedi. Ako osoba uđe u brak s ovisnošću o takvim sadržajima i pornografiji, uništit će i brak i muža/ženu jer ima poremećene, grešne i destruktivne predodžbe o odnosu pa će u tom smjeru i razvijati brak, a to će raditi jer će mu se dogoditi i fizičke promjene na mozgu pri čemu dolazi do hipofrontalnosti – slabije razvijenog prednjeg dijela mozga koji je odgovoran za razumno i odgovorno ponašanje. To nikako ne može završiti dobro.

Ako liku Christiana oduzmemo bogatstvo, ljepotu, šarmantnost, dobru odjeću, automobile i glazbu, dobili bismo obiteljskog nasilnika kako izgleda u stvarnosti. U stvarnosti, kraj ne bi bio tako bajkovit – Christian se ne bi promijenio radi Ane. Završio bi  u zatvoru, kao obiteljski nasilnik ili na terapiji liječenja ovisnosti, a Ana u mrtvačnici, bolnici, trpeći nasilje ili bježeći. Ako bismo uzeli u obzir mogućnost promjene, ona bi bila moguća jedino Božjim zahvatom (okretanjem Bogu) te odlukom Greya za promjenom, a sama promjena bi nastupila nakon višegodišnje psihoterapije i duhovne terapije. Sigurno se ne bi promijenio zato što je ona popustila, prihvatila njegovo ponašanje i odlučila sudjelovati u tome, a tako je to prikazano u ovom filmu.

Da žena i ne završi u mrtvačnici, a muž u zatvoru, to je i dalje poremećen i grešan odnos te je to i bit svega – možda vam fizički neće otpasti ruka, nećete oslijepiti, nećete završiti u mrtvačnici, ali ćete psihički i duhovno umrijeti, a to je puno gore od svega navedenog. Zato ovakvi odnosi nisu samo pogrešni jer su nasilni, nego su pogrešni jer uvijek predstavljaju perverziju koja i u ostalim segmentima osobe i braka stvaraju užas.

Nema bajke i nema iznenađenja jer, ako čovjek ne živi po Božjem smislu ili bar po narativnom zakonu, postaje olupina.

50 nijansi sive
Shutterstock.com

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.