Vrste osobnosti – introverter ili ekstroverter?

Prije dvije godine pročitah knjigu “Temperament” autora Arta i Laraine Bennett.

Knjiga govori o temeljnim tipovima

srce-introvertera-scienceofpeople
Srce introvertera smišljeno od strane introvertera, Scienceofpeople.com

osobnosti (temperamenta=naravi) koje su proučavali i imenovali još antički filozofi.

Neke osnovne činjenice vjerojatno znate, ali možete pročitati knjigu ili bar ove članke kako biste naučili nešto o sebi i vidjeli kako sva četiri tipa naravi mogu funkcionirati u životu te svoje karakteristike iskoristiti za duhovni i emotivni (psihički) razvoj. Napominjem i kako se nemojte previše zamarati, kao i to da nisam pretjerani ljubitelj pojednostavljenih psiholoških prikaza.

Ova klasifikacija ima i biološku podlogu koja nije bila u fokusu knjige pa ću ja dodatno iznijeti biološke osnove.

Biologija kod ekstrovertera

Za ekstrovertera je važan transmiter dopamin koji ima kraći put u mozgu od drugog transmitera jer djeluje na dijelove mozga gdje su smješteni receptori za opažanje vanjskih procesa. Zato ekstroverter crpi snagu iz okruženja.

Prijenos podražaja ide iz leđne moždine prema hipotalamusu, stražnjem talamusu, amigdali te dolazi u područje motoričkog korteksa zaduženog za voljne pokrete.

neurotransmiter-dopamin-ektroverter
Prijenos podražaja kod ektrovertera, crew.co
Biologija kod introvertera

Za introvertera je važan transmiter acetilkolin koji ima dulji put kroz mozak jer prolazi kroz puno više dijelova i to kroz dijelove zadužene za prisjećanje (hipokampus), govor (Broca područje), planiranje i rješavanje problema (prednji čeoni riježanj). Zato introverter crpi snagu iz svoje nutrine.

Prijenos podražaja ide iz leđne moždine prema hipotalamusu, prednjem talamusu, Broca području, prednjem čeonom riježnju, hipokampusu te naposlijetku dolazi do amigdale.

neurotransmiter-acetilkolin-introverter
Prijenos podražaja kod introvertera, crew.co
TIPOVI EKSTROVERTERA
TIPOVI INTROVERTERA

Ono što je još bitno napomenuti je da je čovjek (osoba) presloženo biće da bi bio u potpunosti jedan od ta četiri tipa. Najvjerojatnije je osoba spoj tipova osobnosti, iako mu je jedan temperament sigurno dominantniji od drugih – nekome možda i u jako visokom postotku.

Također, pravu narav može biti teško prepoznati ako je na nju čovjek naslagao obrambene mehanizme ili je trenirao sebe kako bi ispravio svoje negativne karakteristike (npr. introverter koji radi u prodaji; kolerik koji uči kako uvažavati tuđe mišljenje; sangvinik koji radi na imanju čvršćeg stava …). Doživljene traume i druge životne okolnosti također utječu na “promjenu” naravi.

Razlika između temperamenta i karaktera

Potrebno je istaknuti i da temperament (narav) nije isto što i karakter. Temperament je ono kakvim se rodimo, što nam je Bog dao pa je netko zapaljive, a netko mirnije naravi, netko je preentuzijastičan da bi mogao biti diplomat, a netko je sklon maštanju pa ga ne zanima analitika.

Karakter je ono što se izgrađuje moralnim normama, dogmama, vjerom, radom na sebi, željom da se postane najbolja verzija sebe. Drugim riječima, karakter su vrline i krijeposti osobe koje je osoba preuzela (izgradila) te one ili potvrđuju integritet ili nedostatak integriteta osobe.

Nadalje, mislim da je za bolje razumijevanje je li osoba intro ili ekstroverter bitno i to kako osoba puni svoje baterije. I introverteri vole ljude, ali im je osjetno i bezuvjetno potrebna samoća kroz koju pune svoje baterije radi svojih karakteristika i sklonosti (promišljanje, introspekcija, proučavanje, osluškivanje, kontemplacija, molitva). Introverter treba odmor od događaja i ljudi. Za razliku od njih, ekstroverteri pune svoje baterije kroz interakciju s ljudima te se oni odmore uz događaje s drugim ljudima.

Dio iz gore spomenute knjige

Jedna od primarnih razlika između temperamenata jest razlika između ekstrovertiranosti i introvertiranosti. Općenito govoreći, ekstrovert je onaj koji je obično usredotočen na izvanjsko okruženje (ljude i događaje) i s time nema poteškoća, dok je introvert obično usredotočen na svoj nutarnji svijet (misli i emocije) i u tom se svijetu osjeća ugodno.


Ekstrovertiranost označava širok spektar značajki uključujući, ali ne i ograničavajući se na to, i određeni stupanj stalne živahnosti, društvenosti, entuzijazma, lakoće druženja i interakcije s vanjskim svijetom.
Introvertiranost se odnosi na sklonost bivanja usredotočenim na nutrinu, suzdržan, sklon razmišljanju, manje srdačan, manje opušten u društvu i manje aktivan.

Primijetite da za označavanje ove konstelacije značajki upotrebljavamo termin ekstrovertiranost u psihološkomu smislu. Određenije rečeno, ta riječ ne znači jednostavno “otvoren” nasuprot riječi “stidljiv”. Mnogi introverti nisu stidljivi, premda bi više voljeli provesti mirnu večer kod kuće.

Oba temperamenta s najbržim reakcijama (kolerični i sangvinični), prvenstveno su ekstrovertirani. Oni su prije svega skloni djelovanju, a svoje reakcije na iskustva i misli izražavaju izvana. Oni su zapravo stalno svjesni onoga što se događa izvan njih i stalno reagiraju na to.


Ekstroverti obično više govore, nego što slušaju, gestikuliraju i prave facijalne grimase te prenaglašavaju i ponavljaju bit onoga što govore. Ekstrovert će često početi govoriti i prije nego li bude znao što misli o nekoj temi nadajući se kako će njegove misli, nakon što ih verbalizira, postati jasnijima i njemu samome i drugima.
S druge strane, kad se introvert (obično melankolična ili flegmatična temperamenta) suoči s nekom idejom ili iskustvom, njemu je potrebno vrijeme za obradu informacija. Dok ekstrovert obrađuje nove informacije još dok govori o njima, introvertu je potrebno vrijeme kako bi o novim informacijama razmislio, upio ih i usvojio.


Introverti su obično više usredotočeni na nutarnji svijet, samosvjesniji su, katkada se mogu doimati suzdržanima ili rezerviranima. Introvertiran nije isto što i “stidljiv” u uvriježenu smislu te riječi. Introverta se može smatrati stidljivim dok je dijete, ali on tu etiketu može skinuti sa sebe putem socijalnog sazrijevanja. Kao odrastao, on će možda biti duša društva, ali će ga to emocionalno iscrpljivati pa će vjerojatno više voljeti provoditi mirne večeri kod kuće. Unatoč tome, postoje introverti u raznoraznim vrlo društvenim, ekstrovertiranim profesijama: javni govornici, prodavači, komičari…

Stoga, bitna osobina za određivanje jeste li introvertirani ili ekstrovertirani nije smatraju li vas drugi ljudi stidljivima, već reagirate li na podražaje najčešće u sebi i pasivno (intoverteri) ili, kao što to ekstroverti čine, izvana i aktivno.

Izražavate li se lako (ekstrovertiran) ili s određenim poteškoćama (introvertiran)?

Imate li intenzivan nutarnji život (introvertiran) ili vrijednost tražite u svijetu izvan sebe (ekstrovertiran)?

Jeste li skloni rješavati konflikte razgovarajući o njima (ekstrovertiran) ili ste skloni internalizirati sukob pa u glavi ponavljate razgovore o njemu (introvertiran)?

Osjećate li da vas društvene interakcije jačaju i osvježavaju (ekstrovertiran) ili vas intenzivna društvena interakcija iscrpljuje?

Smatraju li vas drugi ljudi toplom i srdačnom osobom ili govore da ste suzdržani i da se sporo zagrijavate?

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.