Vrste osobnosti – introverter ili ekstroverter?

Prije dvije godine pročitah knjigu “Temperament” autora Arta i Laraine Bennett jer se dosta bavim sličnim temama u različitim kontekstima. Knjiga govori o temeljnim tipovima

srce-introvertera-scienceofpeople
Srce introvertera smišljeno od strane introvertera, Scienceofpeople.com

osobnosti (temperamenta=naravi) koje su proučavali i imenovali još antički filozofi.

S obzirom da sam dijelove knjige pronašla na portalu Bitno.net, ono što je iz te knjige ću kopirati s portala u nekoliko članaka, a dodani dijelovi su moji.

Neke osnovne činjenice vjerojatno znate, ali vam preporučujem čitanje cijele knjige ili bar ovih članaka kako biste naučili nešto o sebi i vidjeli kako sva četiri tipa naravi mogu funkcionirati u životu i svoje karakteristike iskoristiti za duhovni i emotivni (psihički) razvoj.

Ova klasifikacija ima i biološku podlogu koja nije u fokusu članka kojeg prenosim, ali ću ja dodatno iznijeti biološke osnove.

Ekstroverteru je važan transmiter dopamin koji ima kraći put u mozgu jer djeluje na dijelove mozga gdje su smješteni receptori za opažanje vanjskih procesa. Zato ekstroverter crpi snagu iz okruženja.

Prijenos podražaja ide iz leđne moždine prema hipotalamusu, stražnjem talamusu, amigdali te dolazi u područje motoričkog korteksa zaduženog za voljne pokrete.

neurotransmiter-dopamin-ektroverter
Prijenos podražaja kod ektrovertera, crew.co

Introverteru je važan transmiter acetilkolin koji ima dulji put kroz mozak jer prolazi kroz dijelove zadužene za prisjećanje (hipokampus), govor (broca područje), planiranje i rješavanje problema (prednji čeoni riježanj). Zato introverter crpi snagu iz svoje nutrine.

Prijenos podražaja ide iz leđne moždine prema hipotalamusu, prednjem talamusu, broka području, prednjem čeonom riježnju, hipokampusu i dolazi do amigdale.

neurotransmiter-acetilkolin-introverter
Prijenos podražaja kod introvertera, crew.co

EKSTROVERTERI

INTROVERTERI

Ono što je još bitno napomenuti je da je čovjek (osoba) presloženo biće da bi bio u potpunosti jedan od ta četiri tipa. Najvjerojatnije je osoba spoj dva ili svih tipova osobnosti, iako mu je jedan temperament sigurno dominantniji od drugih – nekome možda i u jako visokom postotku. Nije smisao reći: “ja sam taj tip osobnosti” i to je to, nego se duhovno i emotivno razvijati, tako da, ako se ne možete nigdje smjestiti, polako i nemojte se opterećivati.

Također, pravu narav može biti teško prepoznati ako je na nju čovjek naslagao obrambene mehanizme ili je trenirao sebe kako bi ispravio svoje negativne karakteristike (npr. introverter koji radi u prodaji, kolerik koji uči kako uvažavati tuđe mišljenje, sangvinik koji radi na tome da ima čvršći stav …). Doživljene traume i druge životne okolnosti također utječu na “promjenu” naravi.

Potrebno je istaknuti i da temperament (narav) nije isto što i karakter. Temperament je ono kakvim se rodimo, što nam je Bog dao pa je netko zapaljive, a netko mirnije naravi, netko je preentuzijastičan da bi mogao biti diplomat, a netko je sklon maštanju pa ga ne zanima analitika.

Karakter je ono što se izgrađuje moralnim normama, dogmama, željom da se postane najbolja verzija sebe. Drugim riječima, karakter su vrline i krijeposti osobe koje je osoba preuzela (izgradila) te one ili potvrđuju integritet ili nedostatak integriteta osobe.

TEKST

(“Temperament”, Art i Laraine Bennett/Bitno.net)

Jedna od primarnih razlika između temperamenata jest razlika između ekstrovertiranosti i introvertiranosti. Općenito govoreći, ekstrovert je onaj koji je obično usredotočen na izvanjsko okružžje (ljude i događaje) i s time nema poteškoća, dok je introvert obično usredotočen na svoj nutarnji svijet (misli i emocije) i u tom se svijetu osjeća ugodno.

Ekstrovertiranost označava širok spektar značajki, uključujući, ali ne i ograničavajući se na to, i određeni stupanj stalne žživahnosti, društvenosti, entuzijazma, lakoće družženja i interakcije s vanjskim svijetom.

Introvertiranost se odnosi na sklonost da se bude usredotočen na nutrinu, suzdržžan, sklon razmišljanju, manje srdačan, manje opušten u društvu i manje aktivan.

Primijetite da za označavanje ove konstelacije značajki upotrebljavamo termin ekstrovertiranost u psihološkomu smislu. Određenije rečeno, ta riječ ne znači jednostavno “otvoren” nasuprot riječi “stidljiv”. Mnogi introverti nisu stidljivi, premda bi više voljeli provesti mirnu večer kod kuće.

Oba temperamenta s najbržžim reakcijama, kolerični i sangvinični, prvenstveno su ekstrovertirani. Oni su prije svega skloni djelovanju, a svoje reakcije na iskustva i misli izražžavaju izvana. Oni su zapravo stalno svjesni onoga što se događa izvan njih i stalno reagiraju na to.

Ekstroverti obično više govore nego što slušaju, gestikuliraju i prave facijalne grimase te prenaglašavaju i ponavljaju bit onoga što govore. Ekstrovert će često početi govoriti i prije nego li bude znao što misli o nekoj temi nadajući se da će njegove misli, nakon što ih verbalizira, postati jasnijima i njemu samome i drugima.

S druge strane, kada se introvert – obično melankolična ili flegmatična temperamenta – suoči s nekom idejom ili iskustvom, njemu je potrebno vrijeme za obradu informacija. Dok ekstrovert obrađuje nove informacije još dok govori o njima, introvertu je potrebno vrijeme kako bi o novim informacijama razmislio, upio ih i usvojio.

Naša je introvertirana kći pokušavala unaprijed isplanirati svoje komentare za predavanja na fakultetu, budući da je jedna trećina ocjene ovisila o sudjelovanju u nastavi. Bilo joj je mrsko davati nešto što je držžala nasumičnim primjedbama bez dovoljno prethodnoga razmišljanja, čemu su ekstroverti skloni. Morali smo je uvjeriti da će, radi ocjena, morati pokušati ponešto reći i bez puno razmišljanja.

Introverti su obično više usredotočeni na nutarnji svijet, samosvjesniji su, katkada se mogu doimati suzdržžanima ili rezerviranima. Introvertiran nije isto što i “stidljiv” u uvriježženu smislu te riječi. Introverta se možže smatrati stidljivim dok je dijete, ali on tu etiketu možže skinuti sa sebe putem socijalnoga sazrijevanja. Kao odrastao on će možžda biti duša društva, ali će ga to emocionalno iscrpljivati pa će vjerojatno više voljeti provoditi mirne večeri kod kuće. Unatoč tome, postoje introverti u raznoraznim vrlo društvenim, ekstrovertiranim profesijama: javni govornici, prodavači, komičari…

Stoga, bitna osobina za određivanje jeste li introvertirani ili ekstrovertirani nije smatraju li vas drugi ljudi stidljivima, već reagirate li na podražžaje najčešće u sebi i pasivno (intoverteri) ili, kao što to ekstroverti čine, izvana i aktivno.

Izražžavate li se lako (ekstrovertiran) ili s određenim poteškoćama (introvertiran)?

Imate li intenzivan nutarnji žživot (introvertiran) ili vrijednost tražžite u svijetu izvan sebe (ekstrovertiran)?

Jeste li skloni rješavati konflikte razgovarajući o njima (ekstrovertiran) ili ste skloni internalizirati sukob pa u glavi ponavljate razgovore o njemu (introvertiran)?

Osjećate li da vas društvene interakcije jačaju i osvježžavaju (ekstrovertiran) ili vas intenzivna društvena interakcija iscrpljuje?

Smatraju li vas drugi ljudi toplom i srdačnom osobom ili govore da ste suzdržžani i da se sporo zagrijavate?

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.