Doritos & Super Bowl

Nekako se u mojim zadnjim člancima provlače sport i filmska industrija.

Znate li što je američki Super Bowl?

To je najvažniji sportski događaj na američkom kontinentu, a odnosi se na završnicu doigravanja u američkom nogometu. To je ujedno i jedan od najgledanijih sportskih događaja na svijetu, a svakako najgledaniji na američkom kontinentu. Prošlogodišnji Super Bowl je, s oko 114,4 milijuna gledatelja, bio najgledaniji emitirani program u američkoj povijesti.

doritos
nydailynews

S toliko gledatelja, događaj je daleko od samo sportske manifestacije namijenjene obožavateljima američkog nogometa. To znaju i oglašivači koji koriste priliku za dobru zaradu, a i velika društva i brandovi koji žele pridobiti pažnju svojih potrošača. Možemo reći da i jedni i drugi imaju koristi od Super Bowl-a. Reklame koje se emitiraju za vrijeme završnice postale su događaj sam za sebe koje gledatelji prate čak i ako ne mare za nogomet.

Kako prenosi Forbes, Leslie Moonves, predsjednik i izvršni direktor američke tv kuće CBS, izjavio je da je cijena 30-sekundne reklame na ovogodišnjem Super Bowl-u dostigla pet milijuna dolara. To je porast od 66,6% u odnosu na cijenu od prije pet godina. Procjene govore da je cjelokupna marketinška kampanja za Super Bowl iznosila 30 milijuna dolara.

Zašto je bitno razumjeti ove informacije?

Na ovogodišnjem Super Bowl-u odigranom 7. veljače u San Franciscu, prikazana je reklama nacho čipsa Doritos. Reklama je dobro prihvaćena među ljudima, ali izazvala je rasprave potaknute od strane Naral Pro-choice America, jedne od najvećih američkih organizacija za promicanja prava na pobačaj.

Reklama prikazuje par koji je došao na trudnički pregled ultrazvukom. Muškarac jede Doritose, dok liječnica i žena gledaju snimku bebe – pravog ljudskog bića koje je jasno i nedvosmisleno prikazano na ekranu ultrazvuka. Muškarac primjećuje da i beba želi jesti Doritose jer, kako se on odmiče od žene i bebe, beba pruža ruku i lovi Doritose.

Naral Pro-choice okomila se na Doritose jer su se usudili „humanizirati“ nerođeno dijete, tj. dati mu ljudske karakteristike, tj. prikazati istinu i na taj način odvratiti nekoga od tog čina. Manje pobačaja, manja zarada Planned Parenthood-u u trgovini organima nerođene djece.

Ono što je bitno istaknuti je utjecaj jedne takve marketinške kampanje ili reklame na stavove javnosti.

Dobro je poznato koliki utjecaj mediji i marketing imaju na mišljenje prosječnog čovjeka (mladih) i koliko vremena dnevno provedemo okruženi društvenim medijima sa svih strana. Da većina medija koristi svoj utjecaj na ovakav ili sličan način, pridonoseći formiranju dobrih i ispravnih stavova među ljudima, njihov se utjecaj ne bi trebao problematizirati. Jednako tako, da država kroz zdravstveni i slični odgoj promiče moralne istine koje vrijede za sve ljude i koje su svojstvene velikoj većini, ne bi se problematizirao odgojni element obrazovanja (države). S obzirom da situacija u slučaju zdravstvenog odgoja nije takva, itekako je bitno problematizirati odgojnu komponentu države kroz obrazovni sustav jer ona postaje nametnuta.

S obzirom da svakodnevni život svakome donosi specifične probleme, među 114,4 milijuna gledatelja je sigurno neka osoba koja želi pobaciti, koja poznaje nekoga tko želi pobaciti ili neki liječnik odustao od Hipokratove zakletve.

Reklame poput Doritosa i nezavisni filmovi o kojima sam već pisala spašavaju živote. Zato je potrebno društvene medije, medije oglašavanja i filmske produkcije upotrijebiti u pravu svrhu jer oni, sami po sebi, nisu zli. Postoje ljudi koji ih koriste za dobro, čak i u „najzvjezdanijem“ Hollywood-u i na divljem marketinškom tržištu koje je, ponekad nam se čini, dignulo ruke od čovjekove vrijednosti. Istovremeno, oni su poticaj svima u ekonomskoj branši (jer se sve svede na ekonomiju) koji žele pridonijeti svijetu na ispravan način da je to moguće.

Kada pogledamo brojke i utjecaj, ova reklama je poprilično bitna, zar ne?

Kritika reklame Iskon: “Baby boom” 🎬

Zanimljivo mi je kako se često puta marketinški stručnjaci iz raznih reklamnih agencija zaigraju pa na različitim “brainstorminzima”, pod navalom kreativnosti, odluče da bi sljedećom reklamnom kampanjom mogli sablazniti, šokirati javnost.

Ono što me u toj situaciji fascinira je nekoliko stvari:

1. Promašaj ciljne skupine – marketingaši su toliko usmjereni na šokiranje javnosti, da su zaboravili da su i njihove ciljne skupine dio te “šokirane” javnosti, odnosno zaborave tko je njihova ciljna skupina

2. Doza ukusa/neukusa – u osmišljavanju taktike i priče kojom će se šokirati javnost, stručnjaci zaboravljaju na granicu ukusa/neukusa

3. Kriva motivacija – često su reklamne kampanje potaknute krivom motivacijom pa tako neke reklame ismijavaju dominantne vrijednosti u društvu: vjeru, obitelj, brak, međuljudske odnose i dr., a koje se prikazuju kao puritanizam, zaostalost ili nazadnost. Zašto mislim da je to kriva motivacija? Zato što neki marketingaši polaze od pretpostavke da je društvo puritističko i nazadno pa ga oni svojim reklamnim kampanjama trebaju “prosvijetliti”, unaprijediti, a da bi to postigli, moraju šokirati. Upravo tu naprave glavnu pogrešku jer se ne radi o tome da je društvo puritističko, da ne zna za humor i zabavu. Radi se o ukusu i neukusu, poštovanju i poznavanju vlastite ciljne skupine. Budimo realni, javnost u današnje vrijeme ništa ne može šokirati samo radi šokiranja, odnosno javnost funkcionira po principu “očekuj neočekivano”, ali je itekako može odbiti neukus, nepoštovanje vjerskih, moralnih i društvenih osjećaja, nametanje novih, “naprednih” ideala i ponašanja, a to je kontra učinak.

Danas sam vidjela novu Iskonovu reklamu “Baby boom” koja je dio njihove jesenske kampanje. Na prvu, reklama ne izgleda strašno ni problematično, odnosno nema nikakvih eksplicitnih scena, ali kad se analizira sadržaj i poruka, dobiva se drugačiji odgovor.

Ukratko, reklama prikazuje ženu koja izlazi iz kupaonice s tri testa za trudnoću. Vani je čeka muškarac i sva tri testa pokazuju pozitivni rezultat na trudnoću. Tada se prikazuje soba puna djece i tekst :”Kada nema ništa na televiziji, svašta se može dogoditi.”  Naravno, i muškarac i žena imaju katastrofični izraz lica, kao da su primili najgoru moguću vijest.

Neću se praviti glupa niti naivna i reći da jedan od reklamnih ciljeva nije mijenjanje stavova i uobičajenih normi ponašanja te promoviranje “nečega”, neke ideje, oblika uređenja, ponašanja ili sl. koji bi, nakon nekog vremena, trebali postati normalni i prihvatljivi. Poznato je koliki utjecaj na ljudsku psihu ima “ispiranje mozga”  reklamama koje, uz proizvod, nameću i poglede na život. Možda su upravo zato u reklamnu kampanju trio paketa informacijske tehnologije ubačene i promovirane sljedeće poruke:

1. Ljudi će u slobodno vrijeme uvijek izabrati TV.

2. Nešto se može dogoditi samo kada nema ništa na televiziji.

3. Ljudi će i trebali bi između televizije i seksa, uvijek izabrati televiziju, a seks samo kada nema ništa na televiziji.

4. Djeca su nepoželjni nus proizvod braka/veze/odnosa. Oni su ono “svašta” što se može dogoditi kada nema ništa na TV-u, što znači da, dokle god na televiziji ima nešto zanimljivo, djeca nisu poželjna, a smetnja su i inače jer su najveća moguća tregedija, a ne smisao braka ili nekog odnosa.

5. Cilj svakog ljudskog odnosa je televizija jer televizija je Bog, dijete, prijatelj, smisao života, izlika za debljanje, vrhunska zabava, zamjena za sve.

6. Umjesto da s ponosom, srećom i ljubavlju stvarate nova ljudska bića, pretvorite svoj TV i televiziju u djecu pa se nećete morati zamarati kompliciranim međuljudskim odnosima. Sjednite ispred TV-a, budite sebični i pustite mašti na volju.

Reklama me ne šokira zato što netko promovira nešto što je u suprotnosti sa mojim uvjerenjima, pogledima, moralom i sl. jer se svatko ima pravo zalagati za neku svoju ideju, ali me šokira neukus i nepoznavanje vlastitih ciljnih skupina te općenito javnosti. Šokira me što, iako svatko ima pravo na svoj stav i razmišljanje, nameće vlastitu ideologiju kao nešto pozitivno i ispravno. To je pogreška koja uvijek rezultira štetnim rezultatima za onoga koji je naručio reklamu (primjer: TELE2 -Gregor, plakati Shoostera). Bar još uvijek i dok ima ljudi koji će reagirati u zaštiti pravih vrijednosti.

Do čitanja,

🙂