Ukaži se, jer nas tmine biju,
o, Anđele dobri.
Zrake mnogo vrijede
Tvojih očiju.
Zatišje nam, krila daj, jer vihor reže,
I rukama dirni obraze nam blijede,
Da se osvježe.
Nastavi čitati “Molitva anđelu koji je tješio Krista u vrtu”Ukaži se, jer nas tmine biju,
o, Anđele dobri.
Zrake mnogo vrijede
Tvojih očiju.
Zatišje nam, krila daj, jer vihor reže,
I rukama dirni obraze nam blijede,
Da se osvježe.
Nastavi čitati “Molitva anđelu koji je tješio Krista u vrtu”Naišla sam na dvije pjesme – “Na Cvjetnicu” i “Veliki tjedan” pokojnog o. Rajmunda Kuparea koje prenosim jer su prepreprekrasne i kontemplativne.
Širite ruke, umorne ruke, masline drage,
mašite na pozdrav dlanom od srebra!
Tisuće ptica iz vaših pjeva kvrga,
tisuće kljunova zelene grančice kida
jer prolazi veliki Kralj
na magarčetu.
Onaj isti, onaj isti što je jahao na živini
kao dijete u krilu Djevice,
taj isti, taj isti narastao je kao gora,
Silan Kralj.
Al’ dobra živina još snage ima
da ga nosi.
O, dobri magarče, što Boga nosiš,
zvijezde bi drhtale pod njegovim nogama;
o, dobra živino, tisuće bi htjele
podijeliti s tobom taj sveti teret;
o, dobri magarče, ti mudrost znadeš pravu
jer nisi zbacio Gospodnji jaram!
Širite ruke, umorne ruke, masline drage
jer nas je strah pružiti ih pred Bogom!
Zvoni zvoncem što ti visi o vratu, dobri magarče
da bar glavu prignemo kad Gospodin prođe!
Još i danas jašeš na živini
da lakše čuješ neusiljene usklike
djece i priprostih.
Tvoji učenici odmagliše daleko
u novim kolima.
Vremena se mijenjaju.
Sreća, da se ne mijenjaš Ti,
ni pogled Tvojega magarca!
Ti si gospodar blagajne.
Juda se je prevario:
primio je odviše malo,
kao i mi kad mijenjamo
Tebe za osmijehe.
Naša se savjest nije uznemirila
kad si prolazio
svezan i popljuvan.
Pijetao je imao više uspjeha:
rasplakao je Petra.
Nitko ne želi da vidi Tvoj pad,
a još manje da Te prati.
Posljednji je Cirenac zakasnio
a Veronike su ostale kod kuće.
Vjekovima tako hodaš osamljen.
Ustrajno Te još samo prate
suci i krvnici.
Tvoja će večera
trajati dovijeka,
a svaka naša
može biti posljednja.
Za Tvojim se stolom izmjenjuju
gladni dobrote.
Jedno je mjesto ostalo prazno:
trgovca savjesti.
I zauvijek će praznim ostati.
Na križ nas nisu htjeli osuditi,
jer ga nosimo od rođenja,
al’ šutnju su nam mogli dosuditi
morskih dubina.
Od naših se uzdaha još i danas ljulja
plava površina.
Ipak je samo jedna
bila presudna:
Ti si sam bio Riječ.
Inače bi bile uzaludne
i Tvoje
i naše riječi.
Tvoj zadnji krik još i danas drma
stijenkama ljudskoga uma
u kojima se začahurila savjest.
Ti šutiš
i čekaš
da se pojavi leptir.
Vjekovima te zatvaraju u grob,
a kad ga otvore,
on je uvijek prazan,
jer Ti se kriješ
u savjesti
tražitelja.
U praznini Tvojega groba
pronašli smo smisao opstanka.
Zato nad našom prošlošću
bdije Anđeo.
Apparuit illi angelus de coelo confortans Eum.“ (Luc. XXII, 43)
„Ukaza mu se anđeo s neba i počne Ga hrabriti.“ (Lk 22, 43)
Ukaži se, jer nas tmine biju,
o, Anđele dobri.
Zrake mnogo vrijede
Tvojih očiju.
Zatišje nam, krila daj, jer vihor reže,
I rukama dirni obraze nam blijede,
Da se osvježe.
Ukaži se i samo nam javi,
Što si rek’o Kristu, kada znoj ga osu
Onaj krvavi;
Na put ćemo poći, makar s križem pali
I ispiti kalež za nas, za sve, što su
Tvrdo zaspali.
hkm.hr
*Prava i licence: https://link.attribute.to/cc/2022054
Na dobro Vam došlo Isusovo porođenje! Čestit Božić i blagoslovljena 2021. godina!
Sa zahvalnošću gledajte 2020. godinu i budite na miru zbog svake nove spoznaje i lekcije koju Vam je Bog dao. Nemojte nastaviti s pogrešnim načinom života i pogrešnim životom čim se ukaže prilika.
Neka Isus obasja Vaše srce i prosvijetli pamet kako bi sve slomljeno bilo zacijeljeno, a sa svim pogrešnim pokidane sve veze.
Kakve su šanse i izglede imali Marija i Josip kad su krenuli u Betlehem? Isus se rodio u štalici (spilji), a imao je najsavršeniji, najsmisleniji i najbolje ispunjen i proživljen život od ijednog ljudskog bića ikada i zauvijek.
Teško Vam je? Prikažite to kao žrtvu Bogu. Teško Vam je? Ne gubite nadu.
Nakon Velikog petka dolazi Velika subota pa Uskrs.
Teško Vam je što ne živite život “uživajući, putujući i trošeći”? To ne daje smisao životu i to zato što to nije smisao života.
Kažu Vam da se samo jednom živi? Točno je da se samo jednom živi na ovom svijetu, ali o tom jednom putu, toj jednoj šansi, ovisi život koji će se živjeti ZAUVIJEK u vječnosti. Život u raju ne će biti ishod sviju nas.
Zato ne gubite iz vida ono bitno, a to je smisleni život uz Boga koji će nam ravnati puteve. Mi smo stvoreni radi Njega, a ne za traženje života mimo Njega. Jednostavno, to je istina o čovjekovom identitetu koliko god je pokušali ignorirati.
Nada, poniznost, čistoća, radost i otvorenost srca neka budu sastavni dio Vašeg života, a Isus Vaša odrednica i centar💜
Naletjela sam na članak koji baš dobro prikazuje ono što tvrdimo cijelo vrijeme: joga nije samo tjelovježba.
Zbog toga nije za katolike.
U članku, od kojeg sam pročitala nekoliko rečenica i komentare ispod njega, učiteljica joge govori kako je joga psihoterapija, odnosno “kako liječi ono što se ne može tolerirati i kako tolerira ono što se ne može liječiti” te kako se njome počela baviti rekreativno, a onda je odlučila i upisati školu za jogu. Joga uvlači čovjeka sve više i više.
Svi nas uvjeravaju kako je joga samo tjelovježba. Napadaju katolike zato što se opet bune i nazaduju.
Ono što mene zanima je kako nešto što je “samo istezanje” i “samo tjelovježba”, kako zagovaratelji joge govore, odjednom ima utjecaja i na duševnu razinu, tj. odjednom uključuje i duhovnu dimenziju jer se gore spomenuto odnosi na to?
Možda neki više ne žele lagati sad kad se puno ljudi bavi jogom i kad se proširila kršćanskim Zapadnim svijetom?
Inače, joga je nedopustiva katolicima jer predstavlja ideju samospašavanja (želi predstavljati ono što je Isus Krist), a zašto je to tako možete pročitati ovdje.
Moji savjeti za borbu protiv depresije, tjeskobe i stresa nalaze se ovdje.
Getsemanska ura označava razdoblje Isusovog bdijenja, molitve i znojenja krvavim znojem u Getsemanskom vrtu prije izručenja.
U svakodnevnom čovjekovom životu, ona označava trenutak situacije patnje, tjeskobe i užasa.
Dijelim s vama tekst koji vam može poslužiti kao baza za promišljanje i kontemplaciju za vrijeme Getsemanske ure na Veliki četvrtak ili za neke druge trenutke kroz godinu. Ja sam tip koji voli promišljati samostalno, ali ponekad je lijepo i pročitati neki usmjeravajući tekst.
Između evanđelja, litanija, krunice Milosrdnom Isusu i pjesama/psalama, ovi se tekstovi koriste i u mojoj župi za vrijeme bdijenja od 23-24h. Nažalost, ne znam tko je njihov autor. Ako vi znate ili se, ti, autore prepoznaš, slobodno napišite/i u komentarima kako bih ga/te imenovala.




“Apparuit illi angelus de coelo confortans Eum.“ (Luc. XXII, 43)
„Ukaza mu se anđeo s neba i počne Ga hrabriti.“ (Lk 22, 43)
Ukaži se, jer nas tmine biju,
o, Anđele dobri.
Zrake mnogo vrijede
Tvojih očiju.
Zatišje nam, krila daj, jer vihor reže,
I rukama dirni obraze nam blijede,
Da se osvježe.
Ukaži se i samo nam javi,
Što si rek’o Kristu, kada znoj ga osu
Onaj krvavi;
Na put ćemo poći, makar s križem pali
I ispiti kalež za nas, za sve, što su
Tvrdo zaspali.
S dopuštenjem autora, dr. Petera Kreefta, prenosim Vodič s originala “A pocket guide to the meaning of life”, 2007. Hvala dr. Kreeftu na dopuštenju! 🙏😊
Ovaj kratki sažetak katoličke vjere od 67 pitanja i odgovora pročita se za 20 minuta.
Namijenjen je svima – vjernicima i onima koji će to tek postati s ciljem usmjeravanja prema Bogu.
Ja ga interno zovem i vodičem za borbu protiv depresije i besmisla jer je sažet, a konkretan s pitanjima koja se nadovezuju jedno na drugo.
Nadam se kako će se, nakon što ga pročitate, zapaliti mala iskra želje u vama pa ćete uzeti u ruke Bibliju i pročitati tekstove iz evanđelja.
Nakon toga, nadam se kako ćete ući u jednu od katoličkih crkava, potražiti svećenika i tražiti upute za dalje.
1. Što moram znati kako bih shvatio smisao života?
3. Tko sam ja?
5. Zašto me je Bog stvorio?
| 2. Što je moje podrijetlo?
4. Što je moja sudbina?
6. Što Bog želi od mene?
|
7. Je li Bog sebičan zato što želi moju ljubav?
8. Treba li Bogu išta od mene?
9. Što mi je najpotrebnije?
10. Nije li ova filozofija namijenjena redovnicima i misticima prije nego običnim kršćanima?
11. Što mi je još potrebno osim spoznati Boga?
12. Zašto mi više ništa nije potrebno?
“Tko ima Boga, ima sve, a tko ima sve osim Boga, nema ništa. A tko ima Boga i sve ostalo, nema ništa više od onoga tko ima samo Boga.” (sv. Augustin)
13. Zašto bilo što drugo, osim Boga, moj život ne čini ispunjenijim?
14. Ako je “poznavanje Boga” smisao mojeg života, kakvo je to poznavanje?
15. Kako mogu spoznati Boga?
“Tko je vidio mene, vidio je i Oca” (Iv 14, 9).
16. Kako mogu spoznati Isusa Krista?
17. Što mi Crkva pruža kao način na koji mogu spoznati Boga?
18. Što je vjera?
19. Na koji nam se način Bog objavio?
Na najmanje sedam načina:
Uz ovu Njegovu naravnu objavu, Bog nam se očitovao i nadnaravno:
20. Možemo li vjerovati svim Božjim objavama?
21. Što je ufanje (nada)?
22. Kako mogu najbolje spoznati Boga?
23. Zašto je ljubav prema Bogu najbolji način na koji mogu spoznati Boga?
24. Kako ljubav može biti spoznaja. Nije li ljubav slijepa?
25. Što je bit ljubavi?
26. Na koji način mogu ljubiti Boga?
27. Što mi je činiti ako ljubim Boga?
28. Tko je moj bližnji?
29. Trebam li ljubiti sve ljude?
30. Mogu li ljubiti svojega bližnjega, čak i onda kad prema njemu ne osjećam nikakvu ljubav?
31. Na koji način trebam ljubiti svog bližnjeg?
32. Je li važno što vjerujem, u što se ufam i što ljubim?
33. Kojim riječima Crkva sažima ono što katolici vjeruju?
34. Kojim riječima Crkva sažima ono u što se katolici ufaju?
35. Kojim riječima Crkva sažima način na koji katolici ljube?
36. Odakle je poteklo Apostolsko vjerovanje?
37. Odakle je potekla molitva Gospodnja (Očenaš)?
38. Odakle je poteklo Deset zapovijedi?
39. Na čemu, dakle, počiva cijela katolička vjera?
40. Što je obliče, narav, osobitost cijele katoličke vjere?
41. Koji je konačan cilj i svrha cijele katoličke vjere?
42. Hoće li mi ova vjera pružiti mir?
43. Zašto ta osoba mora biti Bog?
44. Kako mogu pronaći Boga koji može ispuniti tu prazninu u mojem srcu?
45. Što moram raditi kako bih pronašao mir koji tražim?
46. Kako mogu doći k Njemu kad je On živio prije dvije tisuće godina?
47. Je li On danas s nama samo duhovno?
48. Ako vjerujem u Njega i ako sam kršten u Njegovo tijelo, što će se dogoditi sa mnom?
49. Kako se naziva taj novi život?
50. Što moram učiniti kako bih zadobio taj novi život?
51. Što je grijeh?
52. Što je obraćenje?
53. Zašto se moramo obratiti?
54. Ne čini li nužnost obraćenja kršćanstvo tužnom religijom?
55. Moramo li biti savršeni?
56. Zašto je vjera u Krista nužna?
57. Zašto je krštenje nužno?
58. Zašto je Crkva nužna?
59. O kojoj je Crkvi riječ?
60. Po čemu možemo prepoznati Crkvu?
61. Znači li to da nema spasenja izvan Crkve?
62. Kako se nekatolici mogu spasiti?
63. Zašto je Crkva bolja od drugih vjerskih ustanova?
64. Je li Crkva ljudska ili božanska?
65. Ne drži li nas Crkva podalje od Boga time što umnožava posrednike između nas i Boga?
66. Djeluje li Bog svugdje, čak i izvan svoje Crkve?
67. Što je, dakle, smisao života?
“Nečastivi se služi tugom kako bi dobre dovodio u napast jer, kao što nastoji da oni loši uživaju u vlastitome grijehu, tako one dobre nastoji rastužiti u njihovim dobrim djelima.
Kako (Nečastivi) ne može proizvesti zlo ako ga počinitelj ne smatra ugodnim, tako ne uspijeva niti odvratiti čovjeka od dobra ako mu ga najprije ne učini neugodnim. … Nečastivi se naslađuje tugom i sjetom jer je i sam žalostan i sjetan te će takav ostati dovijeka. Zato i hoće da svi ostali budu poput njega.” (sv. Franjo Saleški)
Gornji citat jednostavno predstavlja situaciju u kojoj dobra osoba postane umorna od činjenja dobra, od činjenja ispravnih djela, od donošenja ispravnih odluka; kada postane umorna od onoga što jest uz pomoć Boga; kad joj se počne činiti besmislenim to što je dobra ili što se trudi biti dobra jer se ostatak svijeta ponaša drukčije.


(Kako sam provela nedjelju, zašto tako i kakve veze s time imaju ove dvije fotografije, na kraju članka.)
Kad se to dogodi?
To se dogodi kad osoba postane očajna jer se usredotoči na svijet oko sebe, na djela i postupke drugih ljudi koji su svakakvi; kad je “išamaraju” sa svih strana te je poklopi stvarnost u kojoj su ljudi bez Boga, ali i oni koji se pozivaju na Boga na ovome svijetu, zli bez obzira što je ona dobra ili upravo zbog toga što je ona dobra.
Što se dogodi?
Prvo, osoba upadne u emocionalnu borbu s ljutnjom, ogorčenošću, frustracijom i nezadovoljstvom jer su emocije nestalne i promjenjive.
Za razliku od njih, karakter je stabilan jer je povezan s principima, integritetom, moralom, idealima, duhovnom dimenzijom. On je izgrađen i uglavnom nepromjenjiv, tj. teže promjenjiv pa na njemu još nema reakcije.
S obzirom da dobra osoba ima ispravno izgrađen karakter jer je to i čini dobrom osobom, tj. njezina dobra djela su odraz njezinog karaktera izgrađenog prema Božjem smislu i uz Božju milost, ne želi činiti zlo jer je svjesna što je zlo, što ono znači te joj se zlo gadi.
Tako osoba ne čini ono što je zlo jer joj to ne dopušta njezina duhovna dimenzija u kojoj prebiva Duh Sveti i Njegovi darovi, a na temelju koga se izgradio karakter.
S obzirom da osoba ne želi činiti zlo, Sotona traži novi način na koji bi smanjila voljni segment osobe za činjenjem dobra.
Voljni segment je povezan s karakterom, a volja za nešto je ključ toga nečega. To radi na upravo gore opisan način: tugom i činjenjem da činjenje dobrog djela postane neugodno, a postane neugodno u emocionalnom smislu putem frustriranosti, ljutnje, ogorčenosti. Osoba počne gledati druge osobe, na njihova zla djela ili pogreške, fokusira se na njih, na doživljenu nepravdu, počne kalkulirati “ako može on, zašto ne mogu ja?”.
S obzirom da se konačni račun polaže tek na onome svijetu Bog, koji je savršena ljubav, daje dobro i blagoslov na ovome svijetu i dobrim i lošim ljudima. Zbog toga se javljaju npr. gore napisani emocionalni simptomi.
Tada se bitka prebaci na duhovnu dimenziju jer, ukoliko osoba ne aktivira snagu iz vjere na koju se naslanja karakter koji bi trebao zrelo isfiltrirati emocije, slabi voljni segment karaktera (slabi volja osobe da čini dobro).
Tako osoba upadne u zamku jer se fokusirala na distrakciju. Nije se fokusirala na izvor snage – Boga i Njegov smisao, ljepotu i darove, nego se, fokusiranjem na tamu, udaljila od izvora toplote pa se počela pomalo smrzavati i tamniti.
Ne možemo ići kroz ovaj svijet ako smo udaljeni od izvora toplote i ako gledamo u drugom smjeru. To je 100 posto potvrđeno, provjereno, dokazano, utvrđeno.
Usprkos svim problemima, na ovom je svijetu lako živjeti kad čovjek crpi snagu iz Boga, kad živi po Njegovom smislu i u miru s Njim, samim sobom i okolinom. Tada ništa nije teško. Ipak, s obzirom da čovjek ima svoja ograničenja koja postaju jača što se više udaljava od Boga, nesavršeno je biće te može doživjeti svašta sa svih strana i od različitih (zlih) ljudi, ovaj članak je o tim poteškoćama te je spušten na, nazovimo to tako, realnost ovog svijeta, ali s boljom porukom nego što je može dati ovaj svijet.
Realnost ovog svijeta je sljedeće:
Zato, ne dajte se!
Pojačajte kontemplaciju, molitvu, sakramentalni život, duhovnu literaturu fokusiranu na smisao, popričajte s osobom od povjerenja ili se družite s njom, popričajte s duhovnikom kako bi vam ponovno aktivirao vjeru, poslušajte neko predavanje vjerske tematike. Uživajte u sitnicama. Pojačajte smisleni segment čovjeka jer nam on daje istinu o tome tko je čovjek i potražite pomoć. Nemojte se ukopati na mjestu ako morate proraditi neke pojave.
Ovu nedjelju provela sam na mladoj misi. Lijep dan za mladu misu!
Bila je služena pred manjim brojem ljudi, ali je zato bilo jako lijepo. Mlada misa je prva misa koju služi mladomisnik (novozaređeni svećenik). Nije služena u župi moga grada, nego u malom mjestu udaljenom oko deset kilometara. S obzirom na prekrasan krajolik koji malo podsjeća na Srednju Bosnu i s obzirom da volim spoj prirode s kontemplacijom i molitvom, vraćala sam se pješke s krunicom.
Čekamo srijedu i nedjelju! ⚽⚽
Ne dajte se! Samo hrabro i s pouzdanjem jer možemo sve u Onome koji nas jača.
Za početak, potrebno je rastumačiti nekoliko pojmova.
Čovjek je duša, duh i tijelo, a detaljnije se može rastaviti na pet dimenzija koje su integrirane:
Zreli čovjek ima skladno integrirane sve razine svoje osobnosti što mu omogućava slobodno i odgovorno djelovanje, kontroliranje nagona, kontrolirano izražavanje emocija te odlučivanje i vladanje usmjeravano duhovnom dimenzijom.
Mnogi su u napasti pa negiraju duhovnu dimenziju ili je iskorištavaju sektaškim principima. Tako čovjeka, ateistički i materijalistički, svode na tijelo i psihu uz New Age te to nazivaju holističkim (cjelovitim).
Neki negiraju psihološku dimenziju.
Problem je i jedno i drugo, ali mislim kako je veći problem negiranje duhovne dimenzije jer ona daje čovjeku usmjerenje i smisao kojim on nadilazi samog sebe, traži transcendentalno po vertikalnoj osi te živi moralno, karakterno i smisleno. Ono što je najvažnije je da se čovjeka mora promatrati kao cjelovito biće.
#netiranijipozitivnihmisli #dakatoličkojnadi
Nastavi čitati “Depresija, tjeskoba, bijes, napadaj panike i sl. stanja i molitva”
Mislim da sam već spominjala da se najviše pronalazim u isusovačkim principima i molitvama, a to su na mene jednim dijelom prenijeli roditelji koji su kroz svoj život bili povezani s isusovcima pa su i nas odgajali prema njihovim načelima i ponašanju, a jednim dijelom sam se i sama pronašla u tome.
“Postoji nevjerojatna neistina kojoj se u ovom našem, tehnološki razvijenom svijetu, podučava djecu, a to je kako većina ljudi ima veliku mogućnost proživjeti život bez razdoblja patnji ili boli, bez vremena tame. Ovu iluziju stvaraju mediji, osobito reklame (svijet sretnih svršetaka), obrazovanje, društveni običaji ljudi, ali i vjersko razmišljanje. …
Ova neistina nije namjerna laž – zapravo je to sveopće negiranje stvarnosti. To nije prijevara koju treba osuditi, nego iluzija koju treba raspršiti.
Benedict J. Groeschel, katolički svećenik i psihoterapeut
Nastavi čitati “Malo o Getsemanskoj uri u svakodnevnom životu …”
Ukoliko se borite s pomišlju na samoubojstvo, obratite se svećeniku i liječniku odmah nakon što zazovete svojeg anđela čuvara i Isusa u pomoć.